Tag Archives: samoodržive kuće

Gradimo slamom

Daniel Rodik i Matko Šišak: Zeleni alati – Gradimo slamom (26 MB)

Ovaj ZMAG-ov priručnik se bavi tematikom prirodne gradnje. U priručniku možete naći pregled  primera gradnje slamom. Takođe ćete naći brojne tehničke detalje i uputstva kako graditi prirodnim materijalima. U priručniku je zastupljena i tematika građevinskih propisa vezanih za prirodne materijale u graditeljstvu iz Hrvatske.

Elektronsko izdanje možete preuzeti klikom na link, a za štampano izdanje pošaljite upit na info@zmag.hr.

ZELENI  ALATI  su  edicija  praktičnih  ZMAG-ovih permakulturnih  priručnika.  U ZELENIM  ALATIMA obrađena su  različita  područja  održivih  životnih  stilova  i   ekoloških  tehnologija  jer, kako u ZMAG-u smatraju, najvažniji  oblik  socijalnog  aktivizma  je onaj  koji  će  ljude  podučiti konkretnim znanjima, veštinama i strategijama za stvaranje boljeg sveta. Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) je udruženje iz Hrvatske koje okuplja organske vrtlare, praktičare primenjivih tehnologija i ekološke gradnje, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste.

Pasivna kuća

Izvor: Gradimo.hr

Glavna ideja pasivne gradnje je korištenje sunčeve energije za grijanje kuće u zimskom periodu i sprečavanje upada sunčevog zračenja u ljetnom periodu kako bi se smanjila potreba za hlađenjem.

Na potrošnju energije u kući utiču:

–          Lokacija

–          Orijentacija

–          Oblik

–          Smještaj i veličina prozora

–          Roletne

–          Raspored prostorija

–          Vegetacija u okolini

Pasivna kuća je dobro izolovana kuća koja godišnje troši oko 15 kWh/m2 ili 1 litar lož ulja po m2. Da bi to postigli, u zavisnosti o materijalu gradnje, toplotna izolacija kuće je 25-40 cm čime bi ukupni koeficijent prelaza topline trebao biti U= 0,1 – 0,15 W/m2K.

Prozori koji se ugrađuju u pasivnoj kući su dvostruki ili trostruki, sa staklima s low-e premazom, punjeni s argonom, prekinutim toplotnim mostom čiji je koeficijent prolaza topline U= 0,8 W/m2K.

Izgradnja pasivne kuće je skuplja oko 20%, međutim treba imati u vidu da takva kuća ima smanjenu potrošnju toplotne i rashladne energije, pa su kotlovi i rashladne jedinice manjeg kapaciteta, što podrazumijeva i niže investicijske troškove za kotlove, radijatore i rashladne jedinice.

Više o pasivnim kućama

Pasivna kuća jeste objekat u kojem se zahvaljujući načelima pasivne gradnje i primjeni načela energetske produktivnosti postiže ugodna atmosfera bez zasebnog sistema grijanja i klimatizacije.

Maksimalna potrošnja pasivne kuće uz zadovoljenje primarnih energetskih potreba uključujući toplu vodu i struju, ne bi trebala prelaziti 20 kWh/m2 godišnje. U poređenju s klasičnom niskoenergetskom kućom, pasivna kuća troši i do 80-90% manje energije, zahvaljujući dva osnovna načela na kojima se temelji ovakav energetski bilans pasivne kuće: uklanjanje toplotnih gubitaka i maksimizacija slobodnog dobijanja energije.

U pasivnoj kući, debljina izolacije bi trebala iznositi od 25 do 40 cm, prozori bi trebali biti s trostrukim ostakljenjem, i vratima koja imaju dobar koeficijent prelaza topline, te dobro brave, čime se znatno smanjuju toplotni gubici, te potrebe za grijanjem.

pasivna-kuca

Za snabdijevanje svježim zrakom brine se sistem mehaničke ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim riječima, ako je zrak u prostoriji na 20°C, a temperatura okoline 0 °C, temperatura ulaznog zraka se može podignuti i na 16°C. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, održavajući ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima-uređajem.

pasivna-kuca2

Kako bi se dodatno smanjila energetska nezavisnost pasivne kuće moguće je ugraditi sistem grijanja koji koristi činjenicu da je zemlja na određenoj dubini na konstantnoj temperaturi, nezavisno o godišnjem dobu te ukopavanjem cijevi i cirkulacijom vode može, zavisno o godišnjem dobu i izvedbi sistema potpomoći sistem grijanja i pripreme potrošne tople vode.

Osim toga, Sunčeva energija je besplatna, te se pored pasivnog korištenja može koristiti i aktivno: u sunčanim toplotnim kolektorima za zagrijavanje vode, i u fotonaponskim ćelijama za proizvodnju električne energije.

Pasivna kuća